Fondacija Mozaik od osnivanja do danas … Kako se Fondacija mijenjala kroz godine i šta smatrate najvećim uspjehom?
Fondacija Mozaik se kroz godine razvijala od organizacije koja je radila pojedinačne projekte u lokalnim zajednicama do organizacije koja danas gradi i vodi jedan dugoročan, povezan sistem razvoja u Bosni i Hercegovini. Naš trenutni slogan:„Gradimo domovinu tako što gradimo lokalnu zajednicu“, najbolje opisuje tu evoluciju. U ranim fazama fokus je bio na radu s mladima i učenju kroz praksu. Iz tog pristupa su nastale Mozaik Omladinske banke, koje su pokazale da mladi, kada dobiju jasna pravila i stvarnu odgovornost, mogu isporučivati ozbiljne i mjerljive rezultate u svojim zajednicama. Kako su se mijenjali kontekst i izazovi, tržište rada, zahtjevi poslodavaca, EU pravila i povjerenje u institucije, postalo je jasno da projekti sami po sebi nisu dovoljni. Zato je Mozaik napravio strateški iskorak ka sistemu koji povezuje vještine, poslove i povjerenje. Danas pomažemo ljudima da kroz praksu grade i dokazuju vještine, firmama da postanu konkurentnije i stvaraju kvalitetna radna mjesta, a institucijama da unapređuju pravila na osnovu stvarnih rezultata. Najveći uspjeh Fondacije Mozaik nije jedan program ili jedna inicijativa, nego činjenica da je u Bosni i Hercegovini izgrađen sistem koji se može ponavljati, mjeriti i unapređivati iz godine u godinu. Sistem koji lokalne zajednice stavlja u središte razvoja i pokazuje da se domovina gradi kroz konkretan rad, odgovornost i povjerenje.
Šta je Vaša pokretačka snaga? Šta je motiv da se trudite i stvarate sve ove godine?
Pokretačka snaga Fondacije Mozaik je vrlo jednostavna, ali dugoročna: uvjerenje da ljudi u Bosni i Hercegovini žele i mogu imati dobar život ovdje, ako imaju prave prilike, jasna pravila i sistem koji funkcioniše. Motiv da istrajemo svih ovih godina dolazi iz konkretnih rezultata koje vidimo na terenu. Kada mlada osoba kroz praksu stekne vještine i dođe do posla, kada mladi iz lokalne zajednice preuzmu odgovornost ili kada firma uspije da raste i zapošljava jer je postala konkurentnija, to potvrđuje da trud ima smisla. Dodatna motivacija je i to što znamo da alternative nema. Ako ne gradimo sistem koji povezuje vještine, poslove i povjerenje, ostajemo zarobljeni u kratkoročnim projektima i improvizaciji. Fondacija Mozaik postoji upravo zato da pokaže da se u ovoj zemlji mogu graditi rješenja koja traju, koja se mogu mjeriti i koja se mogu ponavljati iz godine u godinu. Ukratko, motiv nije “raditi više”, nego raditi pametnije i ugoročnije i graditi sistem koji ljudima daje razlog da ostanu, rade i vjeruju da ovdje ima udućnosti.
Vaše iskustvo u radu s mladima je uistinu veliko i zasigurno ste relevantni govoriti na temu promjena kojima mladi danas teže. Imaju li mladi u BIH zasluženu ulogu u društvu i šta je ono što po Vašem iskustvu najčešće žele mijenjati u svojim zajednicama??
Mladi u Bosni i Hercegovini formalno imaju prostor, ali u praksi često nemaju stvarnu ulogu u donošenju odluka. Najčešće se od njih očekuje da budu konsultovani, a ne da preuzmu odgovornost i imaju stvarni uticaj. Naše iskustvo pokazuje da to nije pitanje kapaciteta mladih, nego povjerenja i sistema. Kada mladima date jasna pravila, realnu odgovornost i priliku da rade u stvarnim uslovima, oni vrlo brzo pokažu ozbiljnost, disciplinu i spremnost da isporuče rezultate. To vidimo godinama kroz rad u lokalnim zajednicama širom zemlje. Ono što mladi najčešće žele mijenjati nije ideološko ni apstraktno. Žele konkretne stvari: više prilika za rad i učenje kroz praksu, fer i transparentna pravila, mogućnost da ostanu u svojim zajednicama i da njihov trud ima smisla. Umorni su od improvizacije, nepotizma i sistema u kojem se znanje i rad teško prepoznaju. Zato vjerujemo da mladi ne traže posebne privilegije, nego zasluženu ulogu da budu ravnopravni akteri u izgradnji zajednica u kojima žive. Kada im se ta uloga stvarno da, oni vrlo jasno pokazuju da su dio rješenja, a ne problem društva.
Koliko su mladi danas spremni da preuzmu odgovornost i budu nosioci promjena?
Naše iskustvo pokazuje da su mladi spremni da preuzmu odgovornost, ali samo ako je odgovornost stvarna, a ne simbolična. Kada im se ponudi uloga bez ovlasti ili bez jasnih pravila, motivacija brzo nestaje. Kada im se, s druge strane, povjeri konkretan zadatak, budžet, rokovi i odgovornost za rezultat, mladi vrlo brzo pokažu ozbiljnost i disciplinu. Važno je reći i ovo: mladi danas nisu nezainteresovani, nego su oprezni. Odrasli su u sistemu koji često ne nagrađuje trud i znanje, pa prije nego preuzmu odgovornost žele vidjeti da pravila važe za sve i da njihov angažman ima smisla. Kada se stvore takvi uslovi, jasna očekivanja, podrška, ali i odgovornost, mladi bez problema postaju nosioci promjena u svojim zajednicama. Ne zato što su idealisti, nego zato što žele normalan život, prilike za rad i osjećaj da se njihov doprinos vidi i cijeni. Drugim riječima, spremnost mladih nije glavni problem. Problem je koliko smo mi kao društvo spremni da im damo stvarnu ulogu, a ne samo prostor na papiru.
Koje vještine smatrate ključnim za mlade lidere budućnosti?
Danas zapravo ne moramo nagađati koje su to vještine. Globalni izvještaji o budućnosti rada, poput onih koje objavljuje Svjetski ekonomski forum, organizacije koja analizira kretanja na svjetskom tržištu rada, jasno pokazuju koje su vještine najtraženije. S druge strane, Evropska unija kroz ESCO sistem kreira zajednički okvir koji klasifikuje vještine i zanimanja, definiše kako se te vještine prepoznaju i povezuju s konkretnim poslovima.
Navedeni okviri se u velikoj mjeri podudaraju i govore o vrlo praktičnim stvarima: sposobnosti učenja i prilagođavanja, rješavanju problema, timskom radu i komunikaciji, donošenju odluka i preuzimanju odgovornosti, digitalnim vještinama, te razumijevanju održivog i EU usklađenog poslovanja. Liderstvo danas nije pitanje harizme ili titule. Radi se o operativnoj sposobnosti: znati planirati, organizovati ljude i resurse, isporučiti rezultat i preuzeti odgovornost kada stvari ne idu po planu. Zbog toga smo u našoj Strategiji, razvoj ljudskog kapitala kroz izgradnju tržišno relevantnih i dokazivih vještina postavili kao prvi i temeljni stub našeg rada. Smatramo da bez jakih vještina nema konkurentnih firmi, a bez konkurentnih firmi nema kvalitetnih poslova. Naš fokus nije da dedefinišemo koje su vještine važne, nego da mladima omogućimo da ih steknu kroz stvarne situacije, kroz rad, praksu i odgovornost i da ih mogu jasno pokazati poslodavcima i institucijama koristeći zajednički evropski jezik vještina. Drugim riječima, vještine budućih lidera su već poznate. Izazov nije u njihovom definisanju, nego u tome da mladi dobiju sistemsku priliku da ih razviju, dokažu i pretvore u stvarne prilike za rad i razvoj ovdje, u Bosni i Hercegovini.
Kako Mozaik podržava razvoj društvenih biznisa i možete li izdvojiti primjer projekta
ili biznisa koji Vas je posebno inspirisao?
Fondacija Mozaik razvoj društvenih biznisa posmatra kao dio šireg sistema koji pretvara vještine u poslove. U našoj Strategiji to je jasno definisano da gradimo konkurentne firme koje mogu zapošljavati i opstati u EU-usklađenoj ekonomiji. Za rane faze razvoja tu su Mozaik plavi grantovi, koji omogućavaju mladim preduzetnicima i preduzetnicama da razvijaju inovativne biznise orijentisane ka izvozu, odgovornom korištenju tehnologija i Ciljevima održivog razvoja. Za biznise koji su spremni za rast tu je Tech4Impact, kroz koji investiramo u tehnološki vođene i društveno odgovorne biznise usklađene sa Ciljevima održivog razvoja. Kroz kreditni program Korak po Korak pružamo dodatnu finansijsku stabilnost mladim preduzetnicima i reduzetnicama, uz povoljne uslove finansiranja i stručnu podršku u cijelom procesu. Taj inansijski iskorak nadograđujemo kroz Mozaik ESG Solutions, gdje firme unapređuju upravljanje, održivost i konkurentnost prema evropskim standardima. Važno je naglasiti da finansijska podrška nikada ne dolazi sama. Kroz sve ove mehanizme integrisana je mentorska i savjetodavna podrška, jer bez znanja i strukture nema dugoročnog rasta. U proteklih deset godina kroz ove mehanizme podržano je više od 500 biznisa i mikrobiznisa, što pokazuje da ne radimo pojedinačne eksperimente, nego gradimo ponovljiv model podrške preduzetništvu. Jedan inspirativan primjer je priča mladog tehnologa Salke Kovača, koji je razvio FASTi, softversko rješenje za digitalizaciju HACCP sistema. FASTi omogućava vođenje evidencija bez papira, zadatke „korak-po-korak“ za osoblje i nadzor u realnom vremenu za škole, vrtiće, hotele i restorane. To je primjer kako stručnost i tehnologija mogu riješiti konkretan problem i stovremeno graditi održiv biznis. Drugi primjer je Entakor d.o.o., kompanija koja projektuje isokonaponske elektrane za evropsko tržište. Kroz takve firme mladi inženjeri ostaju u Bosni i Hercegovini i rade na velikim evropskim projektima, gradeći karijeru u domovini. Tu je ReUseChain.ba, prva digitalna B2B platforma u Bosni i Hercegovini namijenjena prodaji i upovini sekundarnih sirovina i industrijskog otpada. ReUseChain kroz inovativni pristup i digitalnu infrastrukturu, pomaže kompanijama da smanje operativne troškove, emisije i količine otpada, dok istovremeno doprinose razvoju cirkularne ekonomije i održivog poslovanja. Ono što sve ove primjere povezuje jeste ista logika: društveni biznis ne znači kompromis sa tržištem. Naprotiv, znači graditi konkurentne firme koje rješavaju stvarne probleme, zapošljavaju ljude i doprinose transformaciji ekonomije.
Koje su najveće prepreke za društvene poduzetnike kod nas?
Prva prepreka je to što su društveni biznisi u startu često manje konkurentni na globalnom tržištu. Oni istovremeno rješavaju društveni problem i grade poslovni model, što znači da imaju veće početne troškove, sporiji rast i manje prostora za greške u odnosu na klasične biznise. Druga velika prepreka je izlazak na međunarodno tržište. Nedostaje podrška za prilagođavanje EU pravilima, standardima i lancima vrijednosti, pa društvene preduzetnice i preduzetnici često ostaju lokalno ograničeni, iako imaju potencijal da rastu i zapošljavaju. Treća, sistemska prepreka je što u Bosni i Hercegovini ne postoji jasno prepoznavanje društvenih preduzetnica i reduzetnika i startupa. Država ih uglavnom tretira isto kao i sva druga preduzeća u istom su košu”, bez prilagođenih politika, poticaja ili razvojnih instrumenata. To otežava rane faze rasta, posebno kada je riječ o zapošljavanju i investicijama. Zbog toga u Bosni i Hercegovini oni moraju biti dvostruko otporniji: da istovremeno grade tržišno održiv biznis i nose se s nedostatkom sistemske podrške. Upravo tu je ključna uloga organizacija i programa koji im pomažu da povećaju konkurentnost, dokažu vrijednost svog modela i lakše se povežu s tržištem i investitorima.
Proces digitalizacije neminovan je u BiH, kao i ostatku svijeta. Koje olakšice nose
digitalni obrasci poslovanja?
Digitalizacija u praksi znači jednu vrlo jednostavnu stvar: manje gubljenja vremena, manje troškova i više predvidivosti, kako za pojedince, tako i za firme i institucije. Za kompanije to konkretno znači brže administrativne procese, lakšu komunikaciju s klijentima i institucijama, efikasnije praćenje troškova i rezultata, kao i mogućnost da kroz digitalne kanale dosegnu nova tržišta. Kada su procesi digitalni, greške su rjeđe, a odluke se donose na osnovu podataka, a ne pretpostavki. Za građane i mlade digitalizacija znači ravnopravan pristup prilikama, nije presudno gdje živite ili koga poznajete, nego šta znate i šta možete dokazati digitalno. To omogućava da se vještine, iskustvo i rad vide i prepoznaju brže, jasnije i pravednije. Na društvenom nivou digitalizacija smanjuje prostor za improvizaciju i netransparentnost. Kada su procedure jasne, digitalne i mjerljive, raste povjerenje u sistem i puno je lakše sarađivati između građana, biznisa i institucija. Međutim, digitalizacija nije samo uvođenje tehnologije. To je organizacijska transformacija, promjena načina rada, procesa i odgovornosti u cijeloj organizaciji. Ako se u ovaj proces uđe bez jasnog plana i svrhe, digitalizacija može postati skupa i dugotrajna. Fondacija Mozaik je to prepoznala na vrijeme i vlastite poslovne procese digitalizirala kroz uvođenje naprednih poslovnih alata kao što je Microsoft Dynamics 365 Business Central, među prvim neprofitnim organizacijama u regionu, čime smo unaprijedili efikasnost upravljanja resursima i podacima unutar organizacije. Pored toga, kroz naše programe podstičemo korisnike da u svoje poslovanje integrišu tehnološka rješenja, od digitalnih alata za upravljanje poslovanjem i marketing, do e-commerce pristupa i drugih digitalnih rješenja, ali uvijek sa jasnom svrhom: povećati efikasnost, konkurentnost i transparentnost. Drugim riječima, digitalizacija nije cilj sama po sebi. Ona je alat koji omogućava da pravila budu jasnija, procesi brži i jeftiniji, a rezultati vidljiviji, što je posebno važno u Bosni i Hercegovini, gdje nam je potrebno više povjerenja i manje improvizacije u svim sferama društva i ekonomije.
Proces digitalizacije neminovan je u BiH, kao i ostatku svijeta. Koje olakšice nose
digitalni obrasci poslovanja?
Digitalizacija u praksi znači jednu vrlo jednostavnu stvar: manje gubljenja vremena, manje troškova i više predvidivosti, kako za pojedince, tako i za firme i institucije. Za kompanije to konkretno znači brže administrativne procese, lakšu komunikaciju s klijentima i institucijama, efikasnije praćenje troškova i rezultata, kao i mogućnost da kroz digitalne kanale dosegnu nova tržišta. Kada su procesi digitalni, greške su rjeđe, a odluke se donose na osnovu podataka, a ne pretpostavki. Za građane i mlade digitalizacija znači ravnopravan pristup prilikama, nije presudno gdje živite ili koga poznajete, nego šta znate i šta možete dokazati digitalno. To omogućava da se vještine, iskustvo i rad vide i prepoznaju brže, jasnije i pravednije. Na društvenom nivou digitalizacija smanjuje prostor za improvizaciju i netransparentnost. Kada su procedure jasne, digitalne i mjerljive, raste povjerenje u sistem i puno je lakše sarađivati između građana, biznisa i institucija. Međutim, digitalizacija nije samo uvođenje tehnologije. To je organizacijska transformacija, promjena načina rada, procesa i odgovornosti u cijeloj organizaciji. Ako se u ovaj proces uđe bez jasnog plana i svrhe, digitalizacija može postati skupa i dugotrajna. Fondacija Mozaik je to prepoznala na vrijeme i vlastite poslovne procese digitalizirala kroz uvođenje naprednih poslovnih alata kao što je Microsoft Dynamics 365 Business Central, među prvim neprofitnim organizacijama u regionu, čime smo unaprijedili efikasnost upravljanja resursima i podacima unutar organizacije. Pored toga, kroz naše programe podstičemo korisnike da u svoje poslovanje integrišu tehnološka rješenja, od digitalnih alata za upravljanje poslovanjem i marketing, do e-commerce pristupa i drugih digitalnih rješenja, ali uvijek sa jasnom svrhom: povećati efikasnost, konkurentnost i transparentnost. Drugim riječima, digitalizacija nije cilj sama po sebi. Ona je alat koji omogućava da pravila budu jasnija, procesi brži i jeftiniji, a rezultati vidljiviji, što je posebno važno u Bosni i Hercegovini, gdje nam je potrebno više povjerenja i manje improvizacije u svim sferama društva i ekonomije.
Dio ste i eComm porodice sa kojom ćete zajedno raditi na izgradnji jačeg i stabilnijeg online tržišta. Koji su po vama ključni nedostaci postojećeg online tržišta i kako biste unaprijedili ovaj segment poslovanja?
Online tržište u BiH ima ogroman potencijal, ali se trenutno suočava s nekoliko vrlo konkretnih izazova. Prvi je nizak nivo povjerenja. Kupci često nisu sigurni u kvalitet proizvoda, rokove isporuke ili zaštitu podataka, dok trgovci nemaju jasne i ujednačene standarde na koje se mogu osloniti. Bez povjerenja nema ozbiljnog rasta online tržišta. Ova slika se mijenja i povjerenje raste ali je potrebno i dalje na ovome raditi. Drugi problem je fragmentiranost i mala konkurentnost. Mnogo malih aktera posluje izolovano, bez zajedničkih pravila, bez sistemske podrške za rast i bez jasne strategije za izlazak na regionalno i evropsko tržište. To direktno utiče na vidljivost, logistiku i mogućnost skaliranja biznisa. Treći izazov je nedostatak operativnih znanja. Digitalna trgovina nije samo web-shop, to je cijeli sistem koji uključuje marketing, korisničko iskustvo, online plaćanja, logistiku, upravljanje podacima i usklađenost s propisima, posebno u kontekstu EU standarda. Zato saradnju sa eComm asocijacijom vidimo kao važan korak ka standardizaciji, edukaciji i jačanju profesionalnosti online tržišta. Unapređenje ovog segmenta ne dolazi kroz pojedinačne kampanje, nego kroz jasna pravila igre, razmjenu znanja i podizanje ukupnog nivoa kvaliteta i povjerenja. Iz perspektive Fondacije Mozaik, važno je naglasiti i širi aspekt digitalnog tržišta te mogućnosti kartičnog i online doniranja. Kao neprofitna organizacija podržali smo inicijativu za omogućavanje kartičnog doniranja humanitarnim i neprofitnim organizacijama u FBiH, jer vjerujemo da digitalna infrastruktura mora biti dostupna svima, uključujući i organizacije koje rade u javnom interesu. Uz podršku eComm asocijacije, ovakve inicijative mogu dodatno ojačati transparentnost, efikasnost i povjerenje u cijelom sistemu. Drugim riječima, cilj nije samo da imamo više online prodavnica. Cilj je izgraditi stabilno, pouzdano i profesionalno online tržište koje koristi biznisima, potrošačima i društvu u cjelini, i koje može rasti zajedno s regionalnim i evropskim tržištem.